Danas je donesen Zakon o proglašavanju Parka prirode “Dinara” kojim će se zaštititi masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine, krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko) te rijeka Krčić.

Dinara je područje vizualnog kontrasta, najviša je to planina u Hrvatskoj Sinjal (1831 m) s tipičnim dinarskim kršem, geološkim fenomenom prepoznatim na međunarodnoj razini, koji se naziva upravo po planini Dinari kao tipskom lokalitetu /dinaridi/. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s debljinom naslaga koja prelazi 8 km i podzemnim tokovima koji hrane slivove 2 najveće krške rijeke – Krke i Cetine te izrazito razvijenim krškim poljima. Podno Dinare na nadmorskoj visini od oko 375 m izvire i rijeka Krčić koja je morfogenetski izvor rijeke Krke, no otvaranjem pukotina u njegovom 10,5 km dugom toku postupno se pretvorio u povremenu tekućicu, pritoku rijeke Krke koja izvire podno najvišeg od njegova tri slapa – Topoljskog buka.

Vrela rijeke Cetine, uključujući prvih dvjesto metara toka, sastoje se od nekoliko vrela koja su nastavci izoliranih podzemnih tokova dinarskog masiva nastala na kontaktu vodonepropusnih lapora u polju i vapnenaca okolne zaravni.Tri su glavna vrela: Veliko ili  Cetina vrilo, Vukovića vrilo i Batića vrilo. Vrela osim znanstvene imaju i estetsku vrijednost, a ubrajaju se među najljepša krška vrela Hrvatske. Veliko vrilo potopljeni je speleološki objekt istražen do dubine od 150 m.

Na području Parka prirode Dinara nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i 9 za vrste  i staništa) tako da je 87 % područja Parka prirode „Dinara“ ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000. Tu obitava  176 vrsta ptica što predstavlja ½ faune ptica Hrvatske, a Dinara je jedino gnjezdilište za vrstu planinska ševa (Eremophila alpestris).

Područje Dinare je izrazito bogato endemičnim i ugroženim vrstama. Obitavalište je preko 1219 biljnih vrsta (1/5 sveukupne hrvatske  flore) od kojih 69 endema. Tu živi 384 vrste beskralježnjaka, 20 vrsta su endemi Hrvatske s najviše endema špiljske faune.  Pronađena je 31 vrsta herpetofaune, 24 vrste gmazova i 7 vodozemaca. Među najznačajnijim vrstama gmazova na Dinari svakako valja istaknuti ugroženu (EN) vrstu Planinski žutokrug  – Vipera ursinii macrops. Ova vrsta smatra se balkanskim endemom pretežno dinarskog areala. U Hrvatskoj je pronađena samo na južnom Velebitu i na masivu Dinare (Dinara, Troglav, Kamešnica) te se smatra najrjeđom i najmanje istraženom zmijom otrovnicom u Hrvatskoj (Jelić, 2007). Od 36 vrsta sisavaca koji obitavaju na Dinari, 23 vrste su strogo zaštićene, a tu se nalaze i 4 skloništa za šišmiše

Park prirode Dinara bit će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj te će zajedno s 8 nacionalnih parkova činiti cjelinu od 20 zaštićenih područja RH. Donesenim zakonom zaštitit će se površina od 63.052 ha na području  Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što predstavlja najveće područje parka prirode nakon Velebita (200.000 ha). Udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske povećat će se s 12 na 13 % te će zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 biti zaštićeno 39 % kopnenog dijela RH.

Donošenjem Zakona o proglašavanju Parka prirode „Dinara“ stvorile su se pravne pretpostavke za osnivanje javne ustanove, donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja Parkom prirode „Dinara“ kojima bi se pobliže uredila zaštita, unapređenje i korištenje te način upravljanja tim zaštićenim dijelom prirode.