O lokalitetu
KATEGORIJA ZAŠTITE: značajni krajobraz
GODINA ZAŠTITE: 1968.
POVRŠINA: 3 358,73 ha
POLOŽAJ: Skradin, Bilice, Šibenik, Vodice – od Skradinskog (na cesti Šibenik – Skradin) do Šibenskog mosta
Na temelju Zakona o zaštiti prirode rijeka Krka, od starog Skradinskog (na cesti Šibenik – Skradin) do Šibenskog mosta, s priobalnim pojasom širine do 300 m, proglašena je rezervatom prirodnih predjela 20. rujna 1968. godine. Proglašenjem Nacionalnog parka „Krka“ 1985. to područje ušlo je u granice Parka. Izmjenom granica NP „Krka“ 1997. područje je izdvojeno iz Parka ali je ostalo zaštićeno u kategoriji značajnog krajobraza. U okviru zaštićenog područja nalaze se grad Skradin, Prokljansko jezero, ušće rijeke Guduče i Kanal sv. Josipa.
Grad Skradin nalazi se na desnoj obali rijeke Krke. Njegovo je ishodište pretpovijesna utvrđena gradina, oko koje se u I. st. pr. K. počeo graditi grad. U Rimskom Carstvu, zbog luke, cestovne komunikacije i položaja na granici s ratobornim Delmatima, Skradin (antička Scardona) postaje jednim od najvažnijih gradova provincije Dalmacije, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi (ostaci rimske arhitekture i vodovoda, kameni spomenici, sarkofazi, stakleni balzamariji, nakit i sl.). U ranom kršćanstvu Skradin 530. postaje sjedištem biskupije. Početkom 7. st. ruše ga Slaveni i Avari, a obnavljaju Hrvati. Daljni razvoj Skradin doživljava na prijelazu iz 13. u 14. st. za uspona bribirskih knezova Šubića. Skradinom je tijekom burne povijesti vladala Mletačka Republika, 1522. zauzimaju ga Turci i vladaju gotovo do kraja 17. st., potom, Austrija pa Francuska, pa ponovno Austrija… Skradin je danas zaštićeni grad-spomenik s vrijednom kulturnopovijesnom jezgrom.
Četiri kilometra nizvodno od Skradina nalazi se Prokljansko jezero (Prukljan). Vizualno u krajobrazu Prukljan izgleda kao jezero jer ga sa svih strana okružuje kopno, ali po svojim fizikalno-kemijskim i biološkim osobitostima to je more. Prukljan kakvog danas poznajemo oblikovan je u holocenu (prije 8 500 godina) kada se razina mora podigla za 90-95 m. Dužina Prukljana je oko 6,7 km, širina 2,8 km, linija obale 28,8 km a ukupna površina oko 11,5 km2. Obale su niske i slabo razvedene, osim u jugozapadnom dijelu, gdje se nastavljaju prukljanskim tjesnacem (Kanalom sv. Josipa). Neposredno prije ulaska u prukljanski tjesnac zabilježena je i najveća dubina: 22 m. Na obalama Prukljana smješteno je nekoliko naselja: selo Rasline na zapadu, Prokljan na sjeveru, a na jugu i jugoistoku zaseoci Bilica: Šparadi, Mikulandre, Stubalj, Burići i Vrulje. S njegove sjeverozapadne strane u Prukljan se ulijeva bujični potok Guduča. Donji dio toka i ušće vodotoka Guduče područje je karakteristične močvarne vegetacije, bogate i raznolike flore i faune, te izuzetnog pejsažno-ambijentalnog ugođaja.
Kilometar istočno od ušća Guduče i južno od naselja Prokljan nalazi se otok Stipanac, Sustipan ili Sv. Stjepan, jedini otok na Prukljanu. Na obalama Prukljana brojni su tragovi drevne naseljenosti. Spomenimo samo neke: kamene ulomke iz razdoblja srednjeg paleolitika, ulomke iz starijeg neolitika, antičke villae rusticae, ostatke rimskog vodovoda i ruševine starokšćanske bazilike. Na otoku Stipancu nalaze se ostaci romaničke crkve sv. Stjepana. U naselju Rasline crkvica je sv. Mihovila, koja se prvi put spominje u 15. stoljeću.
U Prukljanu obitava 45 svojti školjkaša U Prukljanu obitavaju velike plove cipla. Na kamenitom dnu susrećemo brojne gospodarski važne svojte riba.
Popis flore područja oko Prukljana sadrži 406 samoniklih svojti. Među njima nalazi se nekoliko ilirsko-jadranskih endema.
U Kanalu sv. Josipa na brdu Veliki Tradanj, na desnoj obali rijeke Krke, smještena je špilja Tradanj. To je objekt s tri ulaza, ukupne dužine 42 m. U njemu su pronađeni neolitska keramika, kremeni nožić i ulomci žara i kosti. Šišmiši su prisutni cijele godine, a ljeti u njoj boravi u porodiljnim kolonijama i do 20 000 jedinki.
Nizvodno, nasuprot južnom ulazu u Kanal sv. Josipa, na sjevernim padinama brda Orljak, 20 m iznad Krke, nalazi se Jama pod Orljakom, razgranati speleološki objekt čije dno seže do razine rijeke Krke, odnosno do mora, ukupne dužine 90 a dubine 23 m. Na dnu objekta nalazi se bočato jezero (anhihalini objekt).