Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Prirodna baština

Fauna

Zbog velikog broja raznolikih staništa, fauna zaštićenih područja Šibensko-kninske županije je također neobično bogata, a u zaštićenim područjima ove županije žive mnogobrojne ugrožene, rijetke, ali i neobične životinjske vrste.

Akvatorij Šibensko – kninske županije je rezidencijalna populacija Dobrog dupina (Tursiops truncatus), oko 50 jedinki. Glavata želva (Caretta caretta) je morska kornjača koja također obitava u ovom dijelu Jadrana kao i crveni koralj (Corallium rubrum) , plemenita periska (Pinna nobilis) i ljubičasta gorgonija -velika rožnjača (Paramuricea clavata). Brojne su svojte riba i školjkaša, pogotovo u predjelima gdje se miješaju slatka i slana voda (Rijeka Krka – donji tok i Kanal-Luka).

Na širokom području Šibensko – kninske županije obitavaju ili moguće obitavaju ugrožene i strogo zaštićene vrste ptica od kojih su najpoznatije i najugroženije vrste: krški sokol ( Falco biarmicus), prugasti orao (Hieraaetus fasciatus), mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) i blistavi ibis (Plegadis falcinellus) te rizične gnijezdeće populacije – sivi sokol (Falco peregrinus), škanjac osaš (Pernis apivorus), zmijar (Circaetus gallicus) , mala prutka (Actitis hypoleucos) i čaplja danguba (Ardea purpurea).

Šišmiši su na području donjeg toka rijeke Krke prisutni tijekom cijele godine, ali ih ima na cijelo ovom području. Ugrožene vrste na koje nailazimo su: Meheljev potkovnjak (Rhinolopus mehely), dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii), dugokrili pršnjak (Minopterus schreibersii), južni potkovnjak (Rhinolopus blasii), velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii), veliki potkovnjak (Rinolophus ferrumequinum), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), riđi šišmiš (Myotis emarginatus).

Valja istaknuti da unutar Šibensko-kninske županije žive i sve tri velike zvijeri – vuk, ris (strogo zaštićene vrste) i medvjed (zaštićena vrsta). Podzemna krška fauna rijeke Krčić broji i neke endemske vrste vodozemcaca među kojima se posebno ističe Čovječja ribica (Proteus anguinus cf. anguinus) . Rijetki su i ugroženi gmazovi – Barska kornjača (Emys orbicularis l.), koja obitava uz rijeku Krku i Kopnena kornjača, Čančara (Testudo hermanni) koju nalazimo po travnatim kamenjarskim ravnicama. Zmija Planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops) je ugrožena vrsta koja obitava na gorskim, pretplaninskim i planinskim pašnjacima krških planina iznad 1000 m (planina Dinara).

Ističu se i zajednice leptira koje su također u rizičnoj skupini radi izostanka košnje i ispaše zbog izražene depopulacije: Dalmatinski okaš ( Proterebia afra dalmata), zajednice leptira koje obitavaju jedino na travnjacima središnje Dalmacije (Suho polje pored Knina) i Gorski plavac (Maculinea rebeli), sa staništem na suhim livadama planinskog pojasa.

Dvije riječne ribe, isključivo endemi Hrvatske (stenoedemi) – turski klen (Telestes tursky) koji je kritično ugrožena vrsta i dalmatinska gaovica (Phoxinellus dalmaticus), naseljavaju samo rijeke Krku i Čikolu. Cetinska ukliva (Telestes ukliva) je kritično ugrožena vrsta koja živi u hladnim vodama izvora rijeke Cetine kao i cetinski vijun (Cobitis dalmatina), endem jadranskog slijeva i hrvatski endem.

 
 
Fauna značajnog krajobraza Kanal – Luka

U ušću rijeke Krke obitava 56 svojti školjkaša. Bogate su populacije dagnje (Mytilus galloprovincialis i kamenice (Ostrea edulis, koje se u ušću kontrolirano uzgajaju posljednih dvadeset pet godina. Brojnošću se ističu prnjavica (Venus verrucosa, kunjka (Arca noae i kućica (Tapes decussatus, a rijetke su lastavica (Pteria hirundo, zdjelica (Glycymeris glycymeris, konjsko kopito (Spondylus gaederopus i volujsko srce (Glossus humanus. Od zaštićenih školjkaša, nalazimo prstaca (Lithophaga lithophaga i perisku (Pinna nobilis. Bojama se ističu mala kapica (Chlamys varia i kraljičina kapica (Aequipecten opercularis, a oblikom mačja noga (Chlamys pesfelis i jakovska kapica (Pecten jacobaeus.

Ušće je poznato po velikim plovama cipla balavca (Liza ramada i cipla putnika (Chelon labrosus. Za tradicionalni ribolov važne morske ribe su lubin (Dicentrarchus labrax, zubatac (Dentex dentex, ovčica (Lithognathus mormyrus, arbun (Pagellus erythrinus, jegulja (Anguilla anguilla i ugor (Conger conger, a posebnost ovog kraja je zubatac krunaš (Dentex gibbosus.

 
 
Fauna značajnog krajobraza Vodeni tok i kanjon Čikole

U rijeci Čikoli žive četiri svojte riba. Tri su autohtone: dalmatinska gaovica (Phoxinellus dalmaticus), hrvatski endem, turski klen (Telestes turskyi) i oštrulja (Aulopyge huegelii), endemi jadranskog slijeva, a četvrta, gambuzija (Gambusia affinis), alohtona (unesena) je invazivna svojta. U Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvrštene su tri autohtone ribe: turski klen u kategoriji kritično ugrožene svojte, oštrulja u kategoriji ugrožene svojte i dalmatinska gaovica u kategoriji osjetljive svojte.

U kanjonu Čikole žive četiri vodozemca: krastača (Bufo bufo), zelena krastača (Bufo viridis), zelena žaba (Rana ridibunda) i šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), i devet gmazova – četiri guštera: veliki zelembać (Lacerta trilineata), oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala), relikt i endem jugozapadnih dinarida, primorska gušterica (Podarcis sicula) i krška gušterica (Podarcis melisellensis), endem istočne obale Jadranskog mora, i pet zmija: šilac (Platyceps najadum), kravosas (Elaphe quatuorlineata),poluotrovnica crnokrpica (Telescopus fallax), bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tessellata), uvrštena u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Zahvaljujući iskonskoj prirodi, u kanjonu obitavaju dvadeset dvije svojte sisavaca. Najbrojniji su šišmiši, s trinaest svojti, od koji je u Crvenu knjigu sisavaca uvršteno devet: veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumeguinum), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), velikouhi šišmiš (Myotisbechsteinii), dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii), riđi šišmiš (Myotis emarginatus) i veliki šišmiš (Myotis myotis).

U špilji Toploj peći, najdužoj špilji u kanjonu Čikole, izuzetnom podzemnom staništu, zabilježeno je dvadesetak životinja. Česti su subtroglofilni puž Oxychilus (Oxychilus cellarius), endemi Hrvatske troglobiontni lažištipavci Chthonius (Globochthonius simplex) i (Microchthonius rogatus), striga (Scutigeria coleoptrata), troglofilni ravnokrilac (Troglophilus cavicola) i, u zimskom razdoblju, leptir (Apopestes spectrum). Topla peć važno je stanište dvaju šišmiša: blazijevog potkovnjaka i malog potkovnjaka.

 
 
Fauna značajnog krajobraza Žutsko – sitska otočna skupina

Kopnena fauna Žutsko-sitske otočne skupine nije sustavno istraživana, podaci su stari i uglavnom se temelje na usmenim priopćenjima. Od vodozemaca na otoku obitava zelena krastača (Bufo viridis), a od gmazova kravosas (Elaphe quatuorlineata) i kopnena kornjača (Testudo hermanni), uvrštena u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske u kategoriji potencijalno ugrožene svojte. Potvrđeni su nalazi dvadesetak ptica, među kojima su primorska trepteljka (Anthus campestris), uvrštena u Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske, u kategoriji najmanje zabrinjavajuće svojte, i sivi sokol (Falco peregrinus), u kategoriji rizične svojte, i šišmiša (sisavca) dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersii), uvrštenog u Crvenu knjiga sisavacu Hrvatske u kategoriji ugrožene svojte.

U podmorju otočja česte su livade morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica). More je stanište stotinjak svojti riba, sedam uvrštenih u Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske. U kategoriji ugrožene svojte uvrštena je kirnja (Epinephelus marginatus), koju nalazimo uz podvodne grebene na hridinastom dnu a u kategoriji osjetljive svojte uvršteni su pagar (Pagrus pagrus), pridnenopelagijska riba iznad kamenitih dna brakova i koraligenskih dna, morski konjić (Hippocampus guttulatus), demerzalna, priobalna, sedentarna riba u livadama morskih cvjetnica, i drozd (Labrus viridis), priobalna, bentopelagična riba uz kamenitu obalu i u livadama morskih cvjetnica. U kategoriji gotovo ugrožene svojte uvrštene su kavala (Sciaena umbra), priobalna riba na obraslom kamenitom i kamenito-pjeskovitom dnu, i koraf (Umbrina cirrosa), demerzalna riba iznad kamenito-pjeskovitih i kamenito- muljevitih dna a u kategoriji nedovoljno poznate svojte uvrštena je tuna (Thunnus thynnus), pelagijska riba, koja se katkada približava obali. U moru oko Žuta obitavaju glavata želva (Caretta caretta), uvrštena u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske u kategoriji ugrožene svojte, i dobri dupin (Tursiops truncatus), morski sisavac, uvršten u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske u kategoriji ugrožene svojte.

 
 
Fauna značajnog krajobraza Gvozdenovo – Kamenar

Fauna ovog područja nije sustavno istraživana, ali je poznato da su šikara i garig stanište kopnene kornjače (Testudo hermanni), uvrštene u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske u kategoriji potencijalno ugrožene svojte i guštera sljepića (Anguis fragilis), zaštićene zavičajne svojte, a borova šuma vjeverice (Sciurus vulgaris), uvršene u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske u kategoriji potencijalno ugrožene svojte.

 
 
Fauna značajnog krajobraza Krka – donji tok

U Prukljanu obitava 45 svojti školjkaša. Na muljevito-pjeskovitom dnu brojne su: prnjavica (Venus verrucosa), kućica (Tapes decussatus) i jestiva srčanka (Cerastoderma glaucum), rasprostranjena gotovo do podnožja Skradinskog buka. Na stijenama nalazimo dagnju (Mytilus galloprovincialis), kamenicu (Ostrea edulis) i kunjku (Arca noae). Oblicima i bojama ističu se mala kapica (Chlamys varia), kraljičina kapica (Aequipecten opercularis) i jakovska kapica (Pecten jacobaeus). Od zaštićenih školjkaša, u šupljinama vapnenačkih stijena nalazimo prstaca (Lithophaga lithophaga). U Prukljanu obitavaju velike plove cipla balavca ili crnca (Liza ramada) i manje plove cipla putnika (Chelon labrosus). Na kamenitom dnu susrećemo brojne gospodarski važne svojte riba, među kojima se ističu lubin (Dicentrarchus labrax), zubatac (Dentex dentex), ovčica (Lithognathus mormyrus), arbun (Pagellus erythrinus) i ugor (Conger conger), a posebnost ovog kraja je zubatac krunaš (Dentex gibbosus). Na muljevitom dnu brojne su jegulje (Anguilla anguilla) i razni glavoči (Gobiidae).

Zamočvarene livade Prukljana i tršćaci ušća Guduče obiluju vodozemcima a kamenjari s oskudnom niskom vegetacijom gmazovima. U Guduči i na zamočvarenim livadama oko njezina ušća u Prukljan obitavaju bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tessellata) a u šikari i na kamenjaru poskok (Vipera ammodytes). U garigu i šikarama obitava blavor (Ophisaurus apodus), u starim suhozidima endemični mrki ljuskavi gušter (Algyroides nigropunctatus), a na kamenjaru veliki zelembać (Lacerta trilineata). Na Prukljanu i u ušću Guduče zabilježene su ukupno 153 ptice – 61 gnjezdarica, 56 preletnica i 50 zimovalica. Česte su liska (Fulica atra), mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis), ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), krunata patka (Aythya fuligula), galeb klaukavac (Larus cachinnans) i riječni galeb (Larus ridibundus). Od rijetkih ptica nalazimo bukavca (Botaurus stellaris) i veliku ševu (Melanocorypha calandra), a od ugroženih malog vranca (Haliaetor pygmaeus), veliku bijelu čaplju (Egretta alba), krškog i sivog sokola (Falco biarmicus i F. peregrinus) i zmijara (Circaetus gallicus). U vrijeme jesenskih seoba brojna su jata pčelarica (Merops apiaster).

U Kanalu sv. Josipa na brdu Veliki Tradanj, na desnoj obali rijeke Krke, smještena je špilja Tradanj. Od životinja, u špilji su zabilježeni štipavac roda Euscorpius, pauci roda Troglohyphantes i roda Tegenaria, lažištipavci Chthonius Skradin litoralis, endem Dalmacije, i Pselaphocernes litoralis, te striga Scutigeria coleoptrata. Šišmiši su prisutni cijele godine, a ljeti u njoj boravi u porodiljnim kolonijama i do 20 000 jedinki pet svojti: južnog potkovnjaka (Rhinolophus euryale), velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum), riđeg šišmiša (Myotis emarginatus), oštrouhog šišmiša (Myotis blythii) i dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii). Nizvodno, nasuprot južnom ulazu u Kanal sv. Josipa, na sjevernim padinama brda Orljak, 20 m iznad Krke, nalazi se Jama pod Orljakom, razgranati speleološki objekt čije dno seže do razine rijeke Krke, odnosno do mora. U jami obitavaju mnogočetinaš Ficopomatus enigmaticus, rakušac Niphargus salonitanus, endem Dinarida (žive u slatkoj i bočatoj vodi), i destonožni rak roda Troglocaris.

 
 
Fauna značajnog krajobraza Krka – gornji tok

U izvoru Krke u potpunoj tami obitavaju endemični jednakonožni rak Monolistra hercegoviniensis brevipes i stigobiontni desetonožni rak Spelaeocaris pretneri, endem Dinarida, rasprostranjen od Hercegovine do Like.

U gornjem toku rijeke Krke žive četiri ribe uvrštene u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske – zlousta (Salmothymus obtusirostris krkensis), hrvatski endem, u kategoriji kritično ugrožene svojte, primorska pastrva (Salmo faroides), u kategoriji ugrožene svojte, te ilirski klen (Squalius illyricus), endem jadranskog slijeva, i zrmanjski klen (Squalius zrmanjae), hrvatski endem, u kategoriji osjetljive svojte. Česta je i alohtona kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), koja se kontrolirano uzgaja u blizini izvora Krke. Gornji tok rijeke Krke stanište je vidre (Lutra lutra), svojte ugrožene u europskim razmjerima.

Fauna značajnog krajobraza Krčić Fauna ovog prostora nije u cijelosti istražena. Ako vas put u proljeće nanese u Suho polje na kraju Napoleonova puta, ugledat ćete bezbroj endemskih leptira, dalmatinskih okaša.

 
 
 
 

Zaštićene i ugrožene životinjske vrste u Šibensko-kninskoj županiji

http://priroda-skz.s13.novenaweb.info/hr/prirodna-i-kulturna-bastina/prirodna-bastina/fauna/zasticene-i-ugrozene-vrste-fauna