Prirodna baština

Flora

Biljni svijet zaštićenih područja Šibensko-kninske županije je vrlo raznolik. Zaštićena područja, uključujući značajne krajobraze i područja ekološke mreže Natura 2000, sastoje se od morskih i kopnenih područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa.

Podmorje zaštićenih područja Šibensko-kninske županije također je vrlo raznoliko i bogato biljnim svijetom zajednica livada morskih cvjetnica. U Jadranskom moru žive četiri vrste morskih cvjetnica. Važnu ulogu u održavanju ravnoteže obalnih ekosustava ima Posidonija (Posidonia oceanica).

Među biljnim endemima na otocima i u priobalju prevladavaju ilirsko-jadranski endemi uvršteni u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske – 4 vrste orhideja kaćunovica – grimizni i mali kaćun (Orchis puprpurea i Orchis tridentata), pčelina kokica i (Orphis apifera) i bertolonijeva kokica (Orphis bertolonii). Kao karakterističan element krškog krajolika. Žutsko-sitsku otočnu skupinu krasi vegetacija kamenjarskih pašnjaka.

U priobalju prevladavaju biljke slaništa ili halofiti koje na moru žive u ekstremnim uvjetima visoke koncentracije soli te su zato morale razviti posebne prilagodbe. Vrste halofitske vegetacije koje rastu na obalama mora uglavnom su sukulentne i krhke biljke čiji su listovi reducirani ili su gotovo bez njih tako da im člankovita stabljika bez listova daje neobičan, kaktusu sličan izgled.

Na kamenjarskim travnjacima i rijetkim šikarama zaštićenih područja Šibensko-kninske županije mogu se pronaći i ilirsko-jadranski endemi poput Ilirske perunike (Iris illyrica) kao i Dalmatinska žutilovka (Genista sylvestris ssp. dalmatica) strogo zaštićene vrste.

Na močvarnim staništima strogo je zaštićena Močvarna perunika (Iris pseudacorus) i Močvarni kaćun (Orchis laxiflora ssp. Palustris).

Na vapnenačkim tlima do 1600 m nadmorske visine, na zapuštenim travnjacima i livadama nalazimo ugroženu vrstu – Jadransku kozonošku (Himantoglossum adriaticum), iz porodice kaćunovki ili orhideja. Na području dinarskog krša do 1000 m nadmorske visine nalazimo endemičnu ilirsko-balkansku vrstu Livadski procjepak (Chouardia litardierei), zeljastu trajnicu iz porodice ljiljana, koja se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta flore Hrvatske sa statusom gotovo ugrožene svojte, najviše zbog isušivanja staništa te izostanka košnje i ispaše zbog izražene depopulacije.

Flora značajnog krajobraza Kanal – Luka

Značajni krajobraz Kanal – Luka nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, u vegetacijskom pojasu vazdazelenih šuma hrasta crnike (zajednici Orno-Quercetum ilicis) u razvojnim oblicima od makije do gariga i ogoljelog kamenjara. Biljni pokrov pod snažnim je antropogenim utjecajima (poljoprivrede, stočarstva…) a vidljive su i posljedice šumskih požara. U šumskoj vegetaciji prevladavaju alepski bor (Pinus halepensis), hrast crnika (Quercus ilex) i šmrika (Juniperus oxycedrus L.).

Među gotovo šeststo viših biljaka ističu se ilirsko-jadranski endem jadranski lastavičnjak (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum), rijetka crvena vratiželja (Anacamptis pyramidalis), četiri orhideje (Orchidaceae), uvrštene u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske:
pčelina kokica (Ophrys apifera) u kategoriji ugrožene svojte i bertolonijeva kokica (Ophrys bertolonii), grimizni kaćun (Orchis purpurea) i mali kaćun (Orchis tridentata) u kategoriji osjetljive svojte, a na zaslanjenim staništima ugrožena svojta primorska makovica (Glaucium flavum) i osjetljiva svojta valjkasti tankorepić (Hainardia cylindrica).

Na obalnom pojasu mora prisutna su staništa pod različitim utjecajem morske vode, od kojih su u značajnom krajobrazu Kanal-Luka najzastupljeniji stanišni tipovi halofita.

 

 

Flora značajnog krajobraza Vodeni tok i kanjon Čikole

Kanjon rijeke Čikole pripada listopadnoj ili submediteranskoj zoni sredozemne vegetacijske regije. Biljni svijet čini 298 svojti biljaka, među kojima se, u pukotinama stijena i na kamenitim obroncima, ističe piramidalni zvončić (Campanula pyramidalis), istočnojadransko- balkanski endem, dok u vodi pogled plijene lokvanj (Nuphar lutea) i lopoč (Nymphaea alba). U Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske uvrštene su rigasta bekmanija (Beckmannia eruciformis) u kategoriji kritično ugrožene svojte, obični borak (Hippuris vulgaris) u kategoriji ugrožene svojte, te dugi oštrik (Cyperus longus) i bakreni kaćun (Orchis purpurea) u kategoriji osjetljive svojte.

 

 

Flora značajnog krajobraza Žutsko – sitska otočna skupina

Žutsko-sitska otočna skupina pripada eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. Šumska vegetacija sastoji se od vazdazelene šume i makije crnike (Quercus ilex) s mirtom (Myrtus communis) u razvojnim oblicima od makije do gariga i ogoljelog kamenjara. Veći otoci obrasli su kamenjarskim pašnjacima, siromašnim svojtama, među kojima prevladavaju rašćica ili kostrika (Brachypodium retusum) i dlakava vlaska (Hypparrhenia hirta).

Od zaštićenih biljnih svojti obalne zone ističu se morska šparoga (Asparagus maritimus), sredozemna ljuljolika (Desmazeria marina), primorska pirika (Elymus pycnanthus), borolika mlječika (Euphorbia pinea), smilje (Helichrysum italicum), rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum) i svinuti tankorepaš (Parapholis incurva). Zbog stoljetnog antropogenog utjecaja, šumske površine gotovo su nestale a krajobrazom prevladavaju kamenjarski pašnjaci. U podmorju su česte livade morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica).

 

Flora značajnog krajobraza Gvozdenovo – Kamenar

Područje se nalazi u vegetacijskom pojasu vazdazelenih šuma hrasta crnike (zajednici Orno-Quercetum ilicis) a u rubnim sjevernim prostorima, koji su ujedno i osojne strane, nalaze se elementi šuma hrasta medunca i bjelograba (zajednice Querco-Carpinetum orientalis). Zbog stoljetnog antropogenog utjecaja, u krajobrazu prevladavaju sađena šuma alepskog bora (Pinus halepensis), degradacijski oblici šume crnike, garig, makija i kamenjarski travnjaci.

Flora ovog područja nije sustavno istraživana, ali je poznato da je ono stanište ilirske perunike (Iris illyrica), ilirsko-jadranskog endema, i žućkaste kokice (Ophrys flavicans), prve endemične orhideje opisane u Dalmaciji.

 

Flora značajnog krajobraza Krka – donji tok

Popis flore područja oko Prukljana sadrži 406 samoniklih svojti. Među njima nalazi se nekoliko ilirsko-jadranskih endema: devesilje (Seseli tomentosum), piramidalni zvončić (Campanula pyramidalis), buhač (Tanacetum cinerarifolium), jadranska ljubica (Viola adriatica), uspravni stričak (Carduus micropterus) i bertolonijeva kadulja (Salvia bertolonii). Na močvarnim staništima Prukljana važne su halofilne biljke kopljasta pepeljuga (Atriplex hastata), tamni sitnik ili šiljevina (Schoenus nigricans), primorski rančić (Scirpus maritimus), trobridi oblić (Scirpus triqueter), slanišni sit (Juncus gerardi) i morski sit (Juncus maritimus). Na zaslanjenim površinama rastu primorski zvjezdan (Aster tripolium), primorski oman (Inula crithmoides), divlja blitva (Beta vulgaris subsp. maritima), sodna solnjača (Salsola soda), busenasti trputac (Plantago coronopus subsp. coronopus), uskolisna mrižica (Limonium vulgare subsp. serotinum), konopljika (Vitex agnusa- castus), veliki obalni šaš (Carex extensa), člankoviti sit (Juncus articulatus), primorska pirika (Elymus pycnanthus), svinuti tankorepaš (Parapholis incurva) i slanuška (Puccinellia festuciformis).

 

 

 

Zaštićene i ugrožene biljne vrste u Šibensko-kninskoj županiji

http://priroda-skz.s13.novenaweb.info/hr/prirodna-i-kulturna-bastina/prirodna-bastina/flora/zasticene-i-ugrozene-vrste-flora