Županijska skupština Šibensko-kninske županije je na sjednici 07. ožujka 2019. godine usvojila Prostorni plan područja posebnih obilježja značajnog krajobraza Žutsko-sitske otočne skupine (Gornjeg Kurnata), dijela jedinstvenog arhipelaga koji je za razliku od prostora Nacionalnog parka Kornati zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza. Ovo je prvi Prostorni plan u Republici Hrvatskoj koji regulira isključivo prostor značajnog krajobraza na otočnom području, a za naglasiti je da se radi i o vrijednom NATURA 2000 području. Plan je izradila Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije u suradnji s tvrtkom URBING d.o.o., a cijeli postupak izrade vodio je Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije.

Specifičnost cijelog ovog otočja je tradicionalno bavljenje poljoprivredom, a dijelom i ribarstvom, na „prekomorskim“ posjedima na kojima su ljudi, uglavnom Murterini, povremeno obitavali u zonama tradicijskog stanovanja u većem broju relativno dobro zaštićenih uvala (porata). Bilo je i ljudi koji su na ovom prostoru boravili ponekad i cijelu godinu.

Velik problem u samom koncipiranju plana je bio zakonski okvir, koji nije prepoznavao specifičnosti i tradiciju načina korištenja ovoga prostora. Iz dokumentacije je vidljivo da je za potrebe Plana izrađena opsežna analitika, te da se u nizu razgovora, sastanaka i rasprava pokušalo pronaći najbolji način kako odgovoriti na nove izazove i načine korištenja ovoga vrijednog prostora, a da se zadrži njegova izvornost i ljepota kao trajna vrijednost. Poseban zadatak je bio da korisnici u planu pronađu i određeni interes za život i održivo dugotrajno gospodarenje ovim prostorom.

Promjenom tradicijskih obrazaca korištenja prostora Žutsko-sitske otočne skupine – pojavom turističkog korištenja priobalnog područja, napuštanjem stočarenja koje je u najvećoj mjeri oblikovalo kopneni krajolik otočja, te gubitkom organske veze između građevina uz obalu i pripadajućeg poljoprivrednog posjeda – javila se opasnost nestanka obilježja koji ovaj prostor čine iznimnim i u međunarodnim mjerilima. Stoga je za ovaj prostor Prostornim planom Šibensko-kninske županije i propisana obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, s ciljem razrješenja osnovne razvojne dileme: kako zaštititi kvalitetu prostora od devastacije prekomjernom, ili na drugi način neprimjerenom izgradnjom, ali istodobno omogućiti i unaprijediti njegovo tradicijsko gospodarsko korištenje uz integriranje turističkog posjećivanja kao komplementarne i važne gospodarske djelatnosti današnjice.

Okosnica planske ideje je kornatski poljoprivredni posjed, tj. uvjet da je za svu novu gradnju i opsežniju rekonstrukciju nužno posjedovati registrirano poljoprivredno gospodarstvo, te dokazano vlasništvo gospodarski značajne površine poljoprivrednog zemljišta na otočju. Takva ideja potječe od murterskog kruga stručnjaka još iz doba izrade Prostornog plana NP Kornati prije dvadesetak godina, a ovim se Planom nastoji reafirmirati, jer po stručnom uvjerenju izrađivača predstavlja instrument kojim se na razumljiv i tradicijski utemeljen način ograničava opseg širenja gradnje, i ujedno aktiviraju (ili barem ekonomski revaloriziraju) zapuštene poljoprivredne površine. U skladu sa zakonskim okvirima određene su zone tradicijskih naseobina ili građevina, te zone za razvoj poljoprivrede unutar kojih postoji mogućnost zadržavanja gotovo sve zatečene izgradnje, te ograničena gradnja novih zgrada, po gabaritima skromnih, ali većih nego što je to dozvoljeno u susjednom NP Kornati. U ostalom prostoru otočja omogućeno je zadržavanje ozakonjenih zgrada. Sva nova izgradnja treba se graditi, a starija postupno prenamijeniti u gospodarske svrhe, pri čemu se kao dobra praksa smatra postojeće kombinirano korištenje u turizmu i poljoprivredi. Postojećim ugostiteljskim objektima omogućuje se zadržavanje kategoriziranog kapaciteta, dok se ostalim posjedima dozvoljava formiranje malih ugostiteljskih sadržaja kapaciteta do 20 gostiju.

Specifičnost ovoga prostora i ovoga Plana jest da ne postoje uobičajena građevinska područja, nego zone tradicijskih naseobina, te da se u ovim prostorima može graditi odnosno interpolirati nove građevine isključivo u funkciji poljoprivrednog korištenja ostalog dijela posjeda, minimalne veličine 3 ha za maslinik, te naravno puno više za pašnjak, odnosno za kombinaciju određenih poljoprivrednih kultura.

U zonama za razvoj poljodjelstva, na vizurno manje izloženim dijelovima otoka Žuta udaljenim više od 100 m od obale određena su područja/zone moguće izgradnje. Unutar ovih zona moguće je zadržavanje dijela zatečene izgradnje, te je ograničen opseg gradnje novih zgrada.

Dodatna vrijednost ovog dokumenta je vrlo značajna participacija svih sudionika, od javnopravnih tijela (raznih ministarstva), nadležne Javne ustanove do krajnjih korisnika posjeda. Osim zakonom propisane procedure održan je čitav niz susreta, sastanaka sa svim dionicima, cijeli prostor je snimljen dronom, korišten je i digitalni model terena, tako da je na koncu bilo vrlo malo primjedbi i negativnih reakcija na dokument koji je danas usvojen. Ovim dokumentom je u zaštićenom prostoru omogućeno gospodarsko korištenje na načelima održivog razvoja. U konačnici postupka iskazani su vrlo pozitivni komentari Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Također je istaknuto, a nakon što je Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije izradila pripremnu stručnu podlogu za novi Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati, kako se niz dobrih rješenja iz ovog Plana može itekako iskoristiti i pri izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati.