Na današnji dan prije točno dvije godine Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao dio cjeline “Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća”. Taj 9. srpnja 2017. godine važan je datum za povijest grada Šibenika i Šibensko-kninske županije budući da je takvim priznanjem Krešimirov grad postao jedini u Hrvatskoj i jedan od rijetkih na svijetu koji ima čak dvije znamenitosti koje je prepoznao i zaštitio UNESCO. Tvrđava koja je nedavno svečano otvorena za posjetitelje već polako postaje jedna od važnijih svjetskih priča u kulturi.

Nakon ovog velikog priznanja, zadnje dvije godine su se intenzivirale aktivnosti s ciljem potpune revitalizacije, očuvanja i održive turističke valorizacije jedne od najljepših renesansnih tvrđava na Mediteranu, a paralelno s tim i čitavog područja Kanala svetog Ante. Čitavim projektom koordinirala je Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije, a prva etapa prema konačnom cilju potpune revitalizacije Tvrđave sv. Nikole odrađena je nedavno, 15. lipnja kad je ovaj spomenik kulture svečano otvoren za posjetitelje.

U protekle tri godine u obnovu je uloženo oko pet milijuna kuna, od čega četiri milijuna kuna iz proračuna Šibensko–kninske županije dok je ostatak financiralo Ministarstvo kulture. Provedeni su radovi na čišćenju objekta, nužnoj sanaciji i sigurnosti posjetitelja. Sanirano je brodsko pristanište i rampa na glavnom ulazu, postavljene su sigurnosne ograde, odvezen nagomilani otpad te je omogućen siguran i organiziran pristup lokalitetu.

“Iznimno sam sretna i ponosna što smo uspješno odradili prvu dionicu, a također se zahvaljujem svim ljudima, organizacijama i institucijama na čiju smo podršku cijelo vrijeme mogli računati. Naš koncept i misao vodilja u planiranju, dosadašnjoj i budućoj realizaciji projekata je integralno održivo upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom. Najveće priznanje da imamo dobar koncept je definitivno upis Tvrđave sv. Nikole na Popis svjetske baštine UNESCO-a, jer uz samu tvrđavu prepoznata je i važnost okolnog prirodnog područja u vidu kontaktne zone UNESCO spomenika. Sačuvali smo ovaj prostor za nas, našu djecu i sve buduće generacije da bude jedan od pokretača razvoja Grada Šibenika i Šibensko–kninske županije. Ova Tvrđava najljepši je spomenik našem kraju i svim budućim naraštajima koji će uživati u njezinom kulturnom ali i turističkom potencijalu”, izjavila je Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.

Dodala je kako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo projekt vrijedan 2.6 milijuna kuna za izradu dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju tvrđave, te 26 milijuna kn za kontaktnu zonu UNESCO spomenika kroz projekt Turistička valorizacija kanala sv. Ante – 2. faza, dok je Ministarstvo Državne imovine dodijelilo Šibensko-kninskoj županiji na korištenje od 40 godina prostor bivše vojarne Minerska.

Tvrđava sv. Nikole podignuta je sredinom 16. stoljeća na ulazu u Kanal sv. Ante, uskome morskom prolazu koji vodi do Šibenika. Razlog izgradnje bio je pad grada Skradina pod osmanlijsku vlast 1522. Osvajanje Skradina omogućilo je osmanlijama povoljan položaj za ostvarivanje pomorske veze s unutrašnjošću već osvojena teritorija, što im je bilo posebno važno radi trgovine i izvoza sirovina. U slučaju ostvarivanja njihova plana grad i luka Šibenika bili bi ugroženi. Sama luka grada bila je koliko toliko sigurna, a jedini ulazak u grad bio je upravo kroz uski Kanal sv. Ante pa se mjesto nove utvrde nametnulo samo po sebi. Šibenik je dodatno zatražio pomoć od Mletačke Republike koja je pristala, imajući na umu važnost grada i smatrajući da onaj tko drži Šibenik, drži i veći dio tog dijela Jadrana. U mentalnoj mapi grada morski čuvar – Tvrđava sv. Nikole je simbolički ključ morskih vrata Šibenika.