Obavještavamo Vas da je mužjak dobrog dupina (Tursiops truncatus) pronađen 6. travnja 2010. u blizini otoka Kaprija ubijen.

Dana 6. travnja 2010. u 17,37 sati g. Zoran Krička iz Šibenika obavijestio je nadležna tijela da je uz otok Kaprije (približno N43°41’38’’; E15°41’16’’) pronašao truplo dupina koje pluta na površini mora.

Nakon obavljene razudbe, zaprimili smo pismeno izvješće od prof. dr. Hrvoja Gomerčića u kojem se navodi slijedeće:
Nakon vještačenja koje su na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu obavili prof. dr. Hrvoje Gomerčić, doc. dr. Martina Đuras Gomerčić, doc. dr. Hrvoje Lucić, dr. mr. Tomislav Gomerčić, znan. suradnik, dr. Darinka Škrtić i mr. Snježana Ćurković, utvrđeno je da se sigurno radi o odraslom mužjaku dobrog dupina (Tursiops truncatus) koji je pogođen olovnom sačmom promjera oko 3,3 do 4,0 mm, u lijevu stranu prednje polovice tijela, što je izazvalo unutarnje krvarenje, te relativno brzu smrt životinje. U trenutku smrti životinja je vjerojatno bila dobi 10 -11 godina (procjena na temelju dužine tijela). Procijenjeno je da je truplo staro vjerojatno oko 1 mjesec dana (uslijed truljenja ispali zubi i nestao sadržaj očnih jabučica, započela saponifikacija). Životinja je bila zdrava te se normalno hranila i lovila plijen (ostaci ulovljenih organizama u predželucu).
Ubijena je najvjerojatnije u mjesecu ožujku 2010., a sigurno je ustrijeljena sitnom olovnom sačmom (promjera oko 3,3 do 4,0 mm) s lijeve strane tijela, u trenutku kada je iskočila iz mora. Nije uginula trenutačno nakon ranjavanja, jer inače sredoprsje ne bi bilo
toliko prokrvavljeno. Vjerojatno je uginula vrlo brzo nakon ranjavanja zbog iskrvavljenja u
lijevu pleuralnu šupljinu. Ulazne rane na površini kože, izazvane prodorom zrna sačme ni u jednom slučaju nisu viđene zbog visokog stadija raspadnutosti trupla.

Iz navedenog proizlazi da je nepoznata osoba počinila nedopuštenu radnju na ovoj vrsti morskog sisavca koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05 i 139/08) i Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N 99/09) te je ista radnja kažnjiva po Kaznenom zakonu (N.N.110/97) članak 259. i Zakonu o zaštiti prirode (N.N. 70/05 i 139/08) članak 195, stavak 2.
Kako se radi o strogo zaštićenoj životinjskoj vrsti u Republici Hrvatskoj, poduzete su potrebne mjere protiv nepoznatog izvršitelja ove protuzakonite radnje.